Na niže navedenoj preglednoj karti upisani su planovi obilježavanja se terminima (datumom i vremenom provođenja radova). Za pregled datuma obilježavanja pojedinačne katastarske čestice potrebno je uvećati preglednu kartu.
Ministarstvo demografije i useljeništva donijelo je odluku o financiranju projektnih prijedloga Općine Primorski Dolac koji su uspješno prošli postupak dodjele bespovratnih sredstava za poboljšanje materijalnih uvjeta u Dječjem vrtiću Maslačak i opremanje i uređenje dječjeg igrališta u Primorskom Docu.
Financijska sredstva za provedbu navedenih projekata osigurana su u Državnom proračunu Republiku Hrvatsku za 2026. godinu i projekcijama za 2027. i 2028. godinu, unutar razdjela 087 Ministarstva demografije i useljeništva.
U okviru poziva za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima cilj je osigurati kvalitetnu, dostupnu i priuštivu uslugu skrbi i obrazovanja djece u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja, podrška roditeljima u organizaciji brige o djeci, smanjivanje društvenih nejednakosti te jačanje socijalne kohezije obitelji.
U okviru poziva za dostupnost kvalitetnih i priuštivih sadržaja za djecu u lokalnim zajednicama kroz opremanje i uređenje igrališta za djecu cilje je osigurati dostupne, kvalitetne i priuštive sadržaje društvene infrastrukture za povećanje kvalitete života djece i mladih.
Za izgradnju i uređenje dječjeg igrališta Ministarstvo demografije i useljeništva odobrilo je općini Primorski Dolac iznos od 35.000,00 eura.
U sklopu poziva za poboljšanje materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima općini Primorski Dolac odobreno je 22.906,25 eura.
Dodijeljena sredstva bit će usmjerena na poboljšanje materijalnih uvjeta boravka djece u Dječjem vrtiću Maslačak te razvoj kvalitetnije infrastrukture i sadržaja namijenjenih najmlađim stanovnicima općine Primorski Dolac.
29.05.2026.
Hrvatske općine prošle su godine za obrazovanje izdvojile 319.805.261 eura, gotovo 99 milijuna više nego 2024. Više novca za obrazovanje u proračunu je osiguralo 347 od 428 općina, a dvije općina i preko 20 puta!
Ulaganja u obrazovanje posljednjih su godina prerasla u jedan od ključnih razvojnih prioriteta Hrvatske, i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Država je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti osigurala sredstva za povijesni investicijski ciklus vrijedan gotovo tri milijarde eura, usmjeren ponajprije na širenje školskih kapaciteta, modernizaciju sustava i uvođenje jednosmjenske nastave, a jedinice lokalne i regionalne samouprave – gradovi, općine i županije – postale su operativni nositelji tog procesa kroz konkretne projekte izgradnje i dogradnje škola i vrtića i školskih sportskih dvorana te financiranja brojnih obrazovnih nadstandarda koji izravno podižu kvalitetu života djece, roditelja i nastavnika.
Iako većina gradova, županija i općina iz godine u godinu povećava iznose i za učeničke i studentske stipendije, pomoćnike u nastavi, radne materijale učenicima na početku godine, sufinanciranje dnevnog boravka, prijevoza, školske prehrane, nagrada za učenike i profesore…, ključni udio ukupnih izdvajanja odnosi se, naravno, na kapitalna ulaganja – gradnju i proširenje škola i školskih sportskih dvorana.
Analiza proračunskih izdvajanja pokazuje da su ulaganja, upravo zahvaljujući dostupnim bespovratnim sredstvima iz EU fondova, snažno rasla na svim razinama. Županije su tako samo u prošloj godini izdvajanja za obrazovanje u prosjeku povećale za 17,1 posto, gradovi za 25 posto, a općine za čak 68 posto! Njihova ukupna izdvajanja za stavku obrazovanje u 2025. popela su se tako na rekordnih 4,3 milijardi eura.
Podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna općina pokazuju da su hrvatske općine prošle su godine za obrazovanje izdvojile 319.805.261 eura, gotovo 99 milijuna više nego 2024. kad su za ovu stavku ukupno izdvojile 221.086.586 eura. Više novca za obrazovanje u proračunu je osiguralo 347 od 428 općina, a dvije općina i preko 20 puta!
Na žalost, ne postoji jedinstvena i ažurna statistika o lokalnim izdvajanjima za obrazovanje na razini EU pa je prava usporedba nemoguća, no dostupni podaci i analize najčešće govore – ovisno o izvorima i državama – o rasponu od 15 do 25 i 20 do 30 posto proračuna za obrazovanje. Prosječna izdvajanja naših općina iznosila su oko 17 posto proračuna. Stotinjak općina za obrazovanje je izdvojilo ispod 10 posto proračuna, 151 između 10 i 20 posto, 84 između 20 i 30 posto, njih 29 izdvajalo je između 30 i 40 posto, a njih 14 između 40 i 50 posto. Preko polovice proračuna za obrazovanje je izdvojilo 11 općina, od čega tri i preko 60 posto!
Rekorderi izdvajanja za obrazovanje među općina su zagorske Stubičke Toplice i Kraljevec na Sutli sa izdvajanjima od čak 63,32% i 62,72% te Đelekovec iz Koprivničko-križevačke županija koji je za obrazovanje izdvojio 61,03%. Preko 50 posto su, pak, izdvojili Bibinje iz Zadarske Županije, Gola iz Koprivničko-križevačke, Petrijanec i Jalžabet iz Varaždinske, Hum na Sutli iz Krapinsko-zagorske Lipovljani iz Sisačko-moslavačke te Brckovljani i Dubrava iz Zagrebačke županije.
U apsolutnim iznosima uvjerljivi rekorder su Konavle iz Dubrovačko-neretvanske županije – ova općina u obrazovanje je u prošloj godini uložila 12,1 milijun eura. Slijede Viškovo i Matulji iz Primorsko-goranske županije sa 9 i 6,4 milijuna eura te Brdovec i Brckovljani iz Zagrebačke županije sa 5,7 i 5 milijuna eura. U Top 10 najjačih po izdvojenom iznosu su još međimursko Nedelišće sa 4,8 milijuna eura, Bibinje sa 4,3 milijuna, Čepin iz Osječko-baranjske županije sa 4,2 milijuna, Kostrena iz Primorsko-goranske županije sa 4,16 milijuna te Gola sa 3,9 milijuna eura.
Izdvajanja po stanovniku u prosjeku su iznosila oko 260 eura. Osam općina za obrazovanje je izdvojilo preko 1.000 eura po stanovniku, a rekorder je Gola sa čak 2.030 eura, što je najveći izdvojeni iznos u Hrvatskoj i u usporedbi sa gradovima i županijama. Slijede Đelekovec, također iz Koprivničko-križevačke županije, koja je za obrazovanje izdvojila 1.750 eura po stanovniku, potom Lopar iz Primorsko-goranske županije sa 1.585 eura, zagorski Kraljevec na Sutli sa 1.483 eura te Konavle sa 1.362 eura. U Top 10 su još Stubičke Toplice, Lipovljani, Bibinje, Jalžabet i Primorski Dolac iz Splitsko-dalmatinske županije.
Sredstva za obrazovanje u prošlogodišnjem proračunu povećalo je 347 od 428 hrvatskih općina i to za prosječnih 68 posto! Iako je dio općina proračun čak i smanjio, a određeni broj povećao za jednoznamenkaste postotke, preko 100 općina povećalo je izdvajanja za preko 50 posto, a čak 65 njih za preko 100 posto. Tri općine povećanje bilježe u četveroznamenkastim postotcima, a apsolutni rekorder je Općina Sućuraj sa Hvara koja je, sudeći prema podacima iz tablica Ministarstva financija, izdvajanja za obrazovanje povećao za 25 puta – 2.451,82 posto! Nešto manje povećanje, 2.178,33 posto bilježi Općina Čaglin iz Požeško-slavonske županije, a treća među rekorderima je Općina Slavonski Šamac iz Brodsko-posavske županije koja je ovu stavku povećala za 1.208%. U Top 10 su još dalmatinska općina Dicmo, Donja Voća iz Varaždinske županije, Veliki Grđevac i Velika Pisanica iz Bjelovarsko-bilogorske županije, Generalski Stol iz Karlovačke te Dubrava iz Zagrebačke i Kraljevec na Sutli iz Krapinsko-zagorske županije. (m.p.d.)
izvor: Načelnik.hr
Državna geodetska uprava provodi projekt Višegodišnji program katastarskih izmjera građevinskih područja do kraja 2030. godine. Izmjerom su obuhvaćena kao prioritetna – područja u građevinskim, i područja oko građevinskih zona – s ciljem evidentiranja stvarnog stanja na terenu te obnove katastra i zemljišnih knjiga.
Provjerite je li vaša čestica obuhvaćena Višegodišnjim programom katastarskih izmjera građevinskog područja za razdoblje 2021. – 2030
Link na poveznicu:
Dana 12. i 13. svibnja 2026. godine u Splitu i Općini Primorski Dolac održan je 2. partnerski sastanak i sastanak Upravnog odbora projekta RAISE-CE (Revitalizing rural Areas through Integrated Station Enhancements), sufinanciranog iz programa Interreg Central Europe 2021.–2027. Domaćin sastanka bila je Javna ustanova RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije, a sudjelovali su predstavnici projektnih partnera iz Italije, Slovenije, Mađarske, Poljske i Njemačke.
Budući da je jedan od glavnih ciljeva projekta razvoj modela ruralnog željezničkog mobilnog čvorišta koje se može primijeniti i u drugim područjima Središnje Europe, partneri su na sastanak putovali vlakom iz Splita prema Primorskom Dolcu, koji u projektu predstavlja pilot područje u Hrvatskoj.
JU RERA S.D. u okviru projekta provodi pilot aktivnost usmjerenu na razvoj održivih i integriranih usluga mobilnosti na području željezničke postaje u Primorskom Dolcu. Aktivnost uključuje nabavu električnih bicikli i romobila, punionice za njihovo korištenje te postavljanje digitalne informativne ploče koja će omogućiti prikaz važnih informacija za putnike i lokalno stanovništvo.
Po dolasku u Primorski Dolac partnerima je od strane predstavnika Hrvatskih željeznica održana prezentacija o povijesti mjesta i željezničke postaje te važnosti željezničke infrastrukture za razvoj lokalne zajednice. Željeznička postaja Primorski Dolac ima značajnu povijesnu i prometnu važnost za područje Dalmatinske zagore. Još 1877. godine otvorena je željeznička dionica Split – Siverić, kojom je omogućen prijevoz ugljena iz rudnika u Siveriću prema luci Split, pri čemu je Primorski Dolac predstavljao važnu usputnu postaju. Unatoč tome što je željeznica na ovom području postojala još od 19. stoljeća, Primorski Dolac je desetljećima bio prometno izoliran od ostatka Hrvatske, sve do dovršetka Ličke pruge i povezivanja s jedinstvenom željezničkom mrežom 1925. godine. Postaja je kroz povijest imala ključnu ulogu u svakodnevnom životu lokalnog stanovništva jer je omogućavala prijevoz poljoprivrednih proizvoda prema tržištima u Splitu i Kaštelima u vrijeme kada cestovna infrastruktura gotovo nije postojala. Danas željeznička postaja Primorski Dolac prvenstveno služi lokalnom stanovništvu, učenicima, studentima i dnevnim migrantima te je dio željezničke linije Split – Perković.
Prije radnog dijela sastanka, partnerima se u svojstvu domaćina obratio načelnik Općine Primorski Dolac koji je predstavio aktualne razvojne projekte Općine, s posebnim naglaskom na važnost financiranja iz europskih fondova, uključujući projekt RAISE-CE.
Prvi dio partnerskog sastanka započeo je provedbom triju transnacionalnih radionica mobilnosti na teme:
U okviru radionica partneri su analizirali projektne aktivnosti te kroz raspravu predstavili lokalne izazove i potencijalna rješenja vezana uz mobilnost i revitalizaciju željezničkih postaja, uz razmjenu iskustava i primjera dobre prakse između partnerskih regija.
Na sastanku Upravnog odbora projekta analiziran je status provedbe projektnih aktivnosti, financijski aspekti projekta, nadolazeće aktivnosti te dinamika izvještavanja.
Drugog dana programa partnerima je predstavljen inovativni primjer dobre prakse održive mobilnosti – prvi europski baterijski vlak proizveden u Hrvatskoj, u tvrtki Končar – Električna vozila. Vlak je u redovni promet uveden krajem 2025. godine na relaciji Split – Kaštel Stari – Split te predstavlja prvi potpuno baterijski putnički vlak ove vrste uključen u redovni promet u Europi. Riječ je o modernom niskopodnom vlaku dužine oko 42 metra, kapaciteta 113 sjedećih i 114 stajaćih mjesta, prilagođenom osobama s invaliditetom te opremljenom prostorom za bicikle i suvremenim sustavom klimatizacije. Vlak prometuje na potpuno neelektrificiranim prugama koristeći isključivo baterijski pogon, čime predstavlja značajan doprinos razvoju održivog i dekarboniziranog prometnog sustava. Nakon vožnje baterijskim vlakom održan je sastanak s predstavnicima Hrvatskih željeznica, tijekom kojeg je predstavljena tehnologija baterijskog vlaka, razvoj projekta te planovi daljnje modernizacije željezničke infrastrukture na području Splita i okolice.
Projekt RAISE-CE usmjeren je na revitalizaciju ruralnih područja kroz integrirani razvoj željezničkih postaja kao multifunkcionalnih mobilnih društvenih čvorišta, s ciljem jačanja teritorijalne povezanosti, usluga održive mobilnosti i kvalitete života u manje razvijenim područjima srednje Europe.
